Osnovna škola Mejaši - Hrvatski jezik - KNJIŽEVNI SUSRET S NADOM MIHALJEVIĆ

HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik, najopsežniji je predmet osnovnoškolskoga obrazovanja, bitan je i za ovladavanje drugim predmetima kojima je hrvatski jezik osnovno sredstvo sporazumijevanja. Predmet se svih osam godina ostvaruje u četiri nastavna područja: hrvatski jezik, jezično izražavanje, književnost i medijska kultura. Prema načelu unutarpredmetnoga povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju i s ostalim nastavnim predmetima. Pojedina područja jezika (leksik, gramatičke strukture i dr.) i jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) nerazdvojno su povezane, u njima nastava hrvatskoga jezika osposobljava učenike za izravno i neizravno sporazumijevanje.

SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

Svrha je nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi omogućiti učenicima da na odabranim temama steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavoga života, što znači ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom na razini osnovnoga obrazovanja; razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina, tj. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima; razvijanje literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i čitateljske kulture; razvijanje interesa i potreba za sadržajima medijske kulture; osvješćivanje važnosti znanja hrvatskoga jezika kao općega kulturnoga dobra, u kojemu je razvidno poštivanje i ljubav prema jeziku hrvatskoga naroda, njegove književnosti i kulture te poštivanje prema hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj. Cjelokupna nastava hrvatskoga jezika pomaže učenicima u njihovu osobnomu razvoju te ih, uz nastavu ostalih predmeta, umnogome priprema za aktivno sudjelovanje u društvu.

Vijesti

KNJIŽEVNI SUSRET S NADOM MIHALJEVIĆ

Autor: Tome Kovačević, Mislava Kvasina, 16. 12. 2018.

Mnoštvo zanimljivih detalja kako iz svojih književnih djela, tako i iz svog života učenicima naše škole ispričala je književnica Nada Mihaljević na još jednom književnom susretu, upriličenom 23. studenog 2018. godine. Susret je organiziran u maloj dvorani, a mali su je znatiželjnici obasuli mnoštvom pitanja. Književnica, čije su brojne priče uvrštene u čitanke i udžbenike, primila je i nagradu „Grigor Vitez“ za roman „Anđeo plišanih igračaka“.

Pod [više] pogledajte slike i pročitajte intervju s književnicom.

Osim toga, njezine su priče objavljene u književnim zbornicima, književnim časopisima te na različitim internetskim stranicama. Budući da je određeno vrijeme radila na radiju, pojedina su joj djela izvedena kao radio-igre za djecu.

Znatiželjnim je učenicima pričala o svojim likovima te im otkrila da joj je glavna inspiracija u pisanju dječjih priča i romana bio sin Miroslav, komu je pričala te iste priče.

Krajem susreta književnica se rado potpisala svim zainteresiranim učenicama, a Novinarskoj je skupini u intervjuu, koji će u cijelosti biti objavljen u školskom listu, otkrila mnoge zanimljivosti poput najdražeg stranog djela te najdražeg pisca.

Novinarska skupina: Jeste li ikad radili koji drugi posao?

Književnica: Da, zapravo, radila sam neke manje usputne poslove, od kojih je jedan bio i onaj na radiju, ali mi se najviše svidjelo raditi kao knjižničarka, što, evo, radim već skoro 40 godina, te mislim da će tako i ostati.

Novinarska skupina: Koji vam je omiljeni hrvatski pisac, a koji strani?

Književnica: Ima puno stranih pisaca koji mi se sviđaju, ali jedna spisateljica koja mi je jako draga je Lois McMaster Bujold.

Novinarska skupina: Koje biste djelo, koje nije vaše, preporučili mladima za čitanje, i zašto?

Književnica: Preporučila bih mladim čitateljima knjigu „Sjena brončanog štakora“ mog prijatelja Mladena Kopjara. Tek je nedavno izašla, ali je zato zabavna i jako šaljiva te ju preporučujem od srca.

Novinarska skupina: Koju ste školu završili?

Književnica: Završila sam školu za suradnika u informatičko-komunikacijskim djelatnostima, smjer knjižničarstvo.